Može li se obavljati obrt uz radni odnos, i kako se ostvaruju prava i obveze iz radnog i socijalnog prava?

Sukladno članku 8. stavak 1. Zakona o obrtu (NN 143/13, 127/19 i 41/20) nema nikakve pravne zapreke da zaposlena osoba otvori obrt. Dakle, obrt može obavljati i osoba u radnom odnosu, pod uvjetom da zadovoljava odgovarajuću stručnu spremu za poslove za koje se ista traži prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08), odnosno da zaposli radnika koji ima odgovarajuću stručnu spremu.

Člankom 8. stavak 2. Zakona o obrtu propisano je da se radom u obrtu ostvaruju prava u svezi s radnim odnosom, pa tako među njima i pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Temeljem čl. 185. Zakona o doprinosima (Narodne novine br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12; 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) obrtnik koji uz radni odnos ima otvoren obrt obveznik je doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i kao obrtnik i kao radnik.

Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuje dohodak jest dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima.

Godišnja osnovica može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,00 i brojke 12.

U navedenom slučaju doprinose utvrđuje rješenjem po godišnjem obračunu nadležna ispostava Porezne uprave Republike Hrvatske. Osnovicu za obračun čini ostvareni dohodak, odnosno dobitak i to najviše do iznosa od 74.388,60 kn.

• A1 Otvaranje obrta