Sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi?

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona od srpnja 2005. (NN 88/05) uvodi se sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi, čime se planira znatno rasteretiti sudove u ovršnom postupku te povećati djelotvornost ovrhe.
Dakle sukladno čl. 252.OZ-a javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Javnim bilježnicima povjereno je određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, obavljanje dostave rješenja o ovrsi te stavljanje klauzula pravomoćnosti i ovršnosti na rješenja o ovrsi, ako ovršenik ne bi pravodobno podnio prigovor.

Vjerodostojne isprave su: račun (računom se smatra i obračun kamata); mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine; javna isprava; izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga; po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. No da bi ista bila podobna za ovrhu, u njoj moraju biti naznačeni: vjerovnik i dužnik, predmet, vrsta, opseg te vrijeme ispunjenja obveze. Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj uz tu ispravu podnese i pisanu ispravu o tome da je tražbina dospjela, te ako je označio dan njene dospjelosti (OZ, čl. 28).

Ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti javnom bilježniku po svom izboru, no ukoliko ga podnese sudu, sud će isti odbaciti.